BLOGGER TEMPLATES AND TWITTER BACKGROUNDS

понедељак, 15. јун 2009.

Šta je uragan?


Uragan je snažan tropski ciklon, identičan olujnom ciklonu u severnoj hemisferi Zemlje, čija brzina duvanja prelazi 119 kilometara na čas. U osnovnoj gradaciji su to - tropska depresija, tropska oluja i uragan.

Uragani su najjačeg intenziteta u avgustu i u septembru, d
ok se tokom cele godine javljaju u predelu zapadnog Pacifika. Da bi uragan nastao potrebni su - topao okean, vlaga i blagi vetar koji, "smešani zajedno", stvaraju velike uraganske spirale, "pijavice". U centru "pijavice" se nalazi relativno miran deo koji se naziva "oko", obicno širine od 33 do 49 kilometara, dok oluja koju stvara može da se prostire na oko 640 kilometara. Najveca aktivnost se dešava u oblasti odmah oko "oka", koja se naziva "očni zid". Sa vrha "očnog zida" se veći deo vazduha izduvava napolje, čime se izaziva kretanje i "usisavanje" naviše. Međutim, jedan deo vazduha se uduvava unutar i prolazi kroz "oko", stvarajuci mirnu oblast unutar "oka", bez oblaka. Uraganski vetrovi u severnoj hemisferi Zemljine kugle se kreću u suprotnom smeru od kazaljke na satu oko "oka", dok se uragani na južnoj hemisferi kreću u smeru kazaljke. Na zapadnom Pacifiku nazivaju se - tajfuni, a u Indijskom okeanu - cikloni. Uragane najavljuju tamni oblaci i pojačana aktivnost vetrova. Kada se uragan približi kopnu, može da donese tropske kiše, jake vetrove i olujne talase. Na otvorenom moru može da traje i do dve sedmice. Intenzitet uragana se meri Safir-Simpsonovom skalom. Jačina uragana po toj skali je od 1 do 5, a jedna od kategorija tog stepenovanja je jačina vetra. Skalu koriste meteorološke i specijalne službe da upozore građanstvo. Čim olujni vetar dobije brzinu oko 120 kilometara na čas, građanstvo se upozorava na moguću pojavu uragana, a kada nastane "pijavica"- ta pojava dobija ime, muško ili žensko, prema šest postojecćh međunarodnih uporednih skala.

Safir-Simpsonova skala


  • Uragani 1. kategorije razvijaju jačinu vetra od oko 120 do 153 kilometra na čas i ne prave neku veću štetu čvrstim građevinama, ali uzrokuju manje poplave. Mogu da nanesu štetu samo neprivezanim kamp-kućama i drveću.
  • Uragani 2. kategorije, sa jačinom vetrova od 154 do 177 kilometara na čas, mogu da oštete krovove, vrata i prozore, kao i rastinje, a priobalsko i niže zemljište može da bude poplavljeno dva do četiri časa pre stizanja centra uragana.
  • Uragani 3. kategorije imaju jačinu vetra od 178 do 209 kilometara na čas i nanose strukturalne štete malim naseljima, posebno zbog poplava, tako da je često neophodna evakuacija stanovništva.
  • Uragani 4. kategorije imaju jačinu vetra od 210 do 249 kilometara na čas. Nose krovove kuća, prave veće erozije na plažama, uništavaju kuće u blizini obale, nose kamp-prikolice, izazivaju poplave. Stoga je neophodno da se stanovništvo iseli iz oblasti najmanje na 10 kilometara udaljenosti.
  • Uragani 5. kategorije imaju jačinu vetra koja je veca od 249 kilometara na čas, koji mogu da odnesu krovove na većim stambenim objektima i industrijskim pogonima, a manje kuće mogu da budu totalno oduvane. Izazivaju i poplave. U takvim slučajevima se preduzimaju masovne evakuacije stanovništa na udaljenost od osam do 16 kilometara od obale.

Kako se može pročitati na Internetu, u prošlom veku je američkim pojasom besnelo pet uragana 5. kategorije i 14 iz 4. kategorije, prema Safir-Simpsonovoj skali.

Uragan Ajk

Uragan Ajk je poslednji u nizu nevremena koja su pogodila obalu Sjedinjenih Američkih Država na dan 21. septembra 2008. godine i ostavila milione ljudi bez domova i električne energije, a situacija je još bila teža na Karibima, posebno na Haitiju, gde je protutnjalo nekoliko uragana. Uragan Ajk, koga su meteorolozi nazvali "monstrumom", treći je uragan ogromne jačine koji se pojavio u Atlantskom okeanu. Naučnici sa Univerziteta države Floride i Univerziteta države Viskonsin su, na osnovu analiza 200 tropskih oluja u proteklih 15 godina, putem satelitskih snimaka i drugih podataka, objavili studiju u naučnom časopisu "Nejčer" (Nature) u kome tvrde da snažne tropske oluje postaju sve moćnije. Drugo istraživanje koje je objavljeno pre tri godine pokazalo je da se broj uragana skoro udvostručio.

Uragan Vilma

Uragan Vilma je 21. oluja s imenom i ukupno 12-ti uragan (i jednu i drugo su izjednačenja rekorda) u ovoj iznimno aktivnoj atlantskoj sezoni uragana iz 2005. godine. Uragan Vilma je 21. oktobra 2005. stigao na obale Meksika kao uragan kategorije 4, sa vetrovima brzine oko 240 km/h.
Pojedina mesta su bila pod udarom vetrova i cela 24 časa. Kada je 23. oktobra uragan napustio Jukatan, imao je snagu kategorije 2. Za sobom je u području Kankuna ostavio najmanje 3 žrtve i više nestalih osoba. Šteta je procenjena na između 5 i 8 milijardi američkih dolara. Oko 13 kilometara plaža je bilo potpuno sprano i svedeno na gole stene.

Vilma je, ujedno, i treći uragan sezone koji je dostigao kategoriju 5 (potukavši time rekorde iz 1960. i 1961. godine). Vilma je, osim toga, i najsnažniji uragan IKADA zabeležen u atlantskom bazenu i 10-ti ukupno najsnažniji tropski ciklon IKADA. Preostalih 9 su tajfuni koji se formiraju u području Pacifika. Takođe, središnji pritisak Vilme je najniži ikada zabeleženi na Zapadnoj polovina (hemisferi) – a taj je rekord do sada držao uragan Gilbert.

Uragan Katrina

Katrina je ime za uragan koji je krajem avgusta 2005. pogodio južnu obalu Sjedinjenih Američkih Država. Nastao je 24. avgusta 2005. kraj Bahama i prvi udar na kopno dogodio se kraj Majamija (Florida) kad je jačina uragana bila kategorije 1 na Safir-Simpsonovoj skali za uragane. Tamo je uzrokovao veće poplave i 11 poginulih.

Svoj put je uragan nast
avio u Meksičkom zalivu gdje je dobio na snazi. 29. avgusta uragan naleće na američke države Luizijana i Misisipi sa jačinom kategorije 4 (vetrovi 250 km/h). Uzrokovane su velike štete na priobalnim područjima, a 80 % grada Nju Orleansa je potopljeno. Uragan je takođe izazvao žrtve i štete u američkim državama Alabama, Tenesi, Džordžia, i Kentaki.

Ukupno je poginulo 1209 ljudi od čega preko 900 u Luizijani. Procenjeno je da je to bila najskuplja prirodna katastrofa u SAD-u do tada.